Abstract | Prisutnost likovnih umjetnosti u svakodnevnom životu i radu te susret i komunikacija s
osobama koje imaju oštećenja vida, potakli su nas da pokušamo istražiti kako osobe s
oštećenjima vida percipiraju likovnu umjetnost. Nadalje, zaintrigiralo nas je kako
likovna djela prilagoditi osobama s oštećenjima vida, kako bi ih i oni mogli doživjeti, te
da li i koliko takav doživljaj može biti poticajan za likovno izražavanje osoba s
oštećenjem vida.
Ovaj likovno-istraživački projekt podijelili smo u dvije faze. U prvoj fazi upoznali smo
ispitanicu s pet slikarskih djela iz opusa Vincenta van Gogha. Kroz tu fazu upoznala se
i s različitim slikarskim motivima kao što su autoportret, interijer, eksterijer, figura i
nefigurativan motiv (apstraktni detalj). U drugoj fazi, pojedinačni doživljaj likovnog
djela bio je poticaj za likovno izražavanje doživljenog u mediju gline, uz osobnu
verbalnu i neverbalnu komunikaciju te interpretaciju, kojima je stimulirala vlastiti
likovni izraz. Izvedba druge faze rada podrazumijevala je prilagođena odabrana
umjetnička djela izrađena u grafičkoj tehnici slijepog tiska. Ispitanica se likovno izrazila
nakon prvog i trećeg doživljaja odabranih likovnih djela. Realizirano je petnaest
likovno-istraživačkih susreta na kojima je ostvareno deset likovnih interpretacija.
Rezultati istraživanja uglavnom su potvrdili postavljene hipoteze. Dakle, potvrđeno je
da je doživljavanje likovnog umjetničkog djela koje je prilagođeno ispitanici
pobuđivalo estetsko zadovoljstvo i ugodu kod ispitanice, poglavito nakon višestrukog
doživljavanja. Također, kod višestrukog doživljavanja vrijeme potrebno za percipiranje,
ali i likovno izražavanje, smanjivalo se, osim na prvom likovnom umjetničkom djelu.
Višestruko doživljavanje likovnog umjetničkog djela utjecalo je i na to da je drugi
likovni izraz svakog djela uglavnom puno jasniji i bogatiji detaljima od prvog. Osim
toga, osjetno se poboljšala tehnička izvedba pojedinih oblika. Nadalje, ispitanici je bilo
potrebno najviše vremena za doživljavanje i likovno izražavanje motiva interijera, što
smo i pretpostavili zbog složenost shvaćanja kao i prijenosa trodimenzionalne stvarnosti
u plohu. Zaključno, razmotrene su implikacije rezultata ovog istraživanja i prijedlozi za
buduća istraživanja i praktičan rad s osobama s oštećenjima vida. |
Abstract (english) | Presence of visual arts in everyday life and work, as well as communication with
visually impaired persons, have encouraged the idea to explore how visually impaired
persons perceive visual art. We were intrigued to adapt visual work of arts for visually
impaired persons to experience them, and question whether such experience can be
stimulating for those people to artistically express themselves.
This artistic research was separated in two fazes. In first, we introduced our subject to
five Vincent van Gogh paintings, and different painting motives such as a self-portrait,
interior, exterior, figure and non-figurative motive (abstract detail). In second faze,
individual experience of visual work of art was stimulus for later artistic expression in
the medium of clay, accompanied with personal verbal and nonverbal communication
and interpretation of own artistic expression. Execution in the second faze involved
adapted selected works of art made in blind printing technique. Subject artistically
expressed herself after the first and third experience of selected work of art. Through 15
visual research meetings, 10 artistic interpretations had been realized.
Results have mostly confirmed our hypotheses. It was confirmed that experiencing
modified work of art aroused aesthetic pleasure and comfort in our subject, especially
after multiple experiencing. Moreover, after multiple experiencing, time required to
perceive work of art and artistical expression, except for first work of art, declined.
Multiple experiencing resulted in clearer and richer details in every consecutive try.
Furthermore, subject significantly enhanced the technical performance of certain forms.
Subject required a lot of time for experience and visual expression of interior motives,
as we have assumed for the complexity of understanding and transmission of threedimensional
reality to the plane. In conclusion, implications of this research and
suggestions for future research and practical work with visually impaired persons have
been considered. |